Dječiji kašalj – kako ga prepoznati i liječiti?
Kašalj je čest fenomen, posebno u predškolskoj dobi, zbog čega izaziva veliku pažnju roditelja i zdravstvenih radnika.
Sva djeca, kao i odrasli, zakašlju barem nekoliko puta na dan. Važno je upoznati se sa mogućim uzrocima, načinima liječenja i prevencijama kako bi mogli poduzeti prave mjere. S obzirom na učestalost kašlja među djecom koja dan provode u vrtiću ili školi, ovoj temi ćemo dati posebnu pažnju na našem blogu.
Šta je kašalj i šta ga izaziva?
Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje vazduha tjera nakupljeni sadržaj sluznice disajnih puteva prema ustima. Najčešće je to refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj, razmještenih u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronhija i manjim dijelom u manjim bronhijalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva hemijska sredstva, promjene u temperaturi i, kod djece najčešće, nakupljanje sekreta zbog alergije ili upale na sluznici disajnih puteva.
Tokom djetinjstva imuni sistem se postupno razvija te u potpunosti sazrijeva oko petnaeste godine. U prvim mjesecima i godinama života znatno je smanjena sposobnost odbrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama. Ranim polaskom u jaslice, dijete će biti izloženo tim uzročnicima i može se očekivati da će u prosjeku obolijevati dva, tri puta mjesečno. Tokom prvih mjeseci i godina javljaju se dugotrajno curenje iz nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo, te dalje u dušnik i bronhije. Zbog sekreta djeca povremeno kašlju, pri čemu se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se takav kašalj pojačava pri tjelesnim naporima, kad struja vazduha pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronhija i dušnika, te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa češće se javlja noću. Naime, kad dijete zaspe, oslabi refleks gutanja, pa umjesto da proguta sekret koji se cijedi iz nosa, on odlazi u dušnik. Spavanje na povišenom položaju djelomično će ublažiti navedeno slijevanje.
Koje vrste kašlja postoje?
Osnovna podjela kašlja je na suhi i produktivni. Kod produktivnog kašlja u disajnom putu postoji sekret koji otežava disanje, može uzrokovati nadražaj želuca, ali i izazvati dalje komplikacije bolesti i upalni proces. Kod suhog kašlja nema sekreta u disajnom putu, a kašalj je nadražujući, često vrlo snažan, ometa miran san i normalno hranjenje djeteta.
Obično nakon polaska u vrtić slijedi razdoblje gotovo neprekidnog curenja nosa, praćenog kašljem. Kašalj je uobičajeno produktivan (vlažan) i javlja se zbog cijeđenja sekreta niz stražnju stijenku ždrijela u dušnik i bronhije. Dijelom infekcija, osim gornjih disajnih puteva, zahvaća i sluznicu dušnika i bronhija, ali većinu vremena opće stanje djeteta je dobro i nema povišenu temperaturu.
Zašto se upravo djeca najviše razbolijevaju?
Naime, još nezreli imuni sistem ne stvara dovoljnu količinu protivtijela, koja djeluju tako da se vežu na ovojnicu bakterije koja je napala disajne sisteme i razore je. Zaštitna količina protivtijela stvara se u dovoljnoj količini, u prosjeku, tek nakon pete godine života. I to je razlog zašto su sva mlađa predškolska djeca osjetljiva na te bakterije i upravo zbog toga se mogu naći u kolektivima u kojima boravi velik broj djece istog uzrasta.
Još prije desetak godina pedijatri su redovno uzimali briseve i propisivali antibiotsku terapiju kako bi izliječili bolesnu djecu i spriječili širenje zaraze. Ali s vremenom je postalo jasno da ta strategija nije uspješna. Naime, ubrzo nakon završetka antibiotske terapije dijete u kolektivu ponovno bude zaraženo, i postalo je jasno da, unatoč čestim uzimanjima antibiotika, izostaje očekivani efekat. Takav pristup ne samo da se pokazao neefikasan nego su se otkrile i potencijalno opasne i štetne posljedice. Antibiotici, uz to što djeluju na bakterije koje uzrokuju upalu disajnih puteva, remete bakterijsku floru u crijevu. Danas se sve više zna koliko je normalna bakterijska flora crijeva važna u razvoju imunog sistema i kolika je njena uloga u nastanku alergijskih i autoimunih bolesti. Zbog učestalog izlaganja antibioticima pojedine bakterije postaju otporne na njihovo djelovanje.
Mjere prevencije
Zbog toga se postavlja pitanje, šta učiniti kako bismo umanjili učestalost i težinu upala disajnih puteva? Prije svega treba osigurati optimalne uslove da prirodni mehanizmi odbrane budu što efikasniji. Zdrava i raznovrsna ishrana, tjelesna aktivnost i boravak na svježem vazduhu svakako će pridonijeti efikasnijoj kontroli infekcije. Vrlo je važno redovno odstranjivati gnojne iscjetke iz nosa (ispiranjem nosa fiziološkom otopinom pomoću npr. Nisita spreja i ispuhivanjem ili korištenjem Nosi seta, aspiratora za nos). Ponekad je korisno koristiti 2-postotnu otopinu kuhinjske soli umjesto fiziološke otopine (0,9-postotne). Dvije kašike od 5 ml napunjene vrhom kuhinjskom (ili morskom) soli treba otopiti u 0,5 l vode. Prokuhavanje nije potrebno. Ta će otopina usporiti razmnožavanje bakterija i osigurati uspješniju uspostavu nadzora organizma nad infekcijom. Kod djece sa alergijskim rinitisom (hunjavicom) tegobe će biti manje izražene.
Uz probleme sa dugotrajnim curenjem nosa i kašljanjem, vrtićka i jaslička djeca dva, tri puta mjesečno dobiju povišenu tjelesnu temperaturu. Najčešće je riječ o različitim virusnim infekcijama koje „prolaze“ kroz grupu svakih sedam do deset dana. Upravo je to razlog zašto kod djece koja pohađaju kolektiv najčešće susrećemo tzv. miješane infekcije (virusne i bakterijske). Dijete tada treba odvesti pedijatru, koji će procijeniti je li vrućica uzrokovana virusom ili je bakterijska infekcija izmaknula nadzoru i proširila se (npr. na uho ili bronhije). U slučaju širenja infekcije, najčešće treba započeti antibiotsku terapiju.
Važno je istaknuti kako se učestalost obolijevanja od upala disajnih puteva ne smanjuje ako dijete tokom dana boravi kraće u vrtiću. Djeca koja imaju starijeg brata i sestru rijeđe su bolesna jer ranije razviju otpornost na uzročnike upale disajnih puteva.
S vremenom će učestalost upala disajnih puteva opasti, a najvažnije je da za vrijeme rizičnog perioda vaše dijete boravi što više na svježem vazduhu, vodite evidenciju o čistoći ruku, redovnom pranju omiljenih igračaka i čišćenju nosa .
Koje su vaše mjere prevencije dječijeg kašlja?
Salveo CEE
