5 savjeta kako spriječiti alergije izazvane suncem
Zanimljiva je činjenica da osobe koje pate od alergije na sunce čine čak 20% populacije.
Dok uživamo u ljetu i liječimo se sunčevim zracima, ne smijemo zaboraviti kako nerazumno i prekomjerno izlaganje sunčevim zracima može imati negativan efekat na kožu. Opšteprihvaćeno razmišljanje kako je tamnoputost zdrava i lijepa često dovede do toga da sezanemari koliko je opasno izlaganje suncu. Pored dugotrajnih negativnih posljedica koje izlaganje suncu može prouzrokovati, pojava koja se sve češće javlja nekoliko dana ili čak nekoliko sati nakon izlaganja suncu je alergija na sunce (fotodermatoza). Zanimljiva je činjenica da osobe koje pate od alergije na sunce čine čak 20% populacije.
Alergija na sunce u većini slučajeva je urođena i često se javlja u proljeće i na početku ljetakao preosjetljivost na UV-A zračenje. Postoje situacije sekundarne preosjetljivosti, koja može biti uzrokovana nekim vanjskim faktorima kao što su korištenje određenih lijekova ili kozmetičkih preparata. Sekundarna preosjetljivost će uglavnom nestati u trenutku kada se odbace sredstva koja izazivaju reakciju. U oba slučaja, ako se pridržavamo nekih jednostavnih pravila fotodermatoza se može ublažiti ili spriječiti.
Postepeno se izlažite suncu
Alergija izazvana djelovanjem ultraljubičastih zračenjem često se javlja kada naša koža nije pripremljena za takvu vrstu ultraljubičastog zračenja. Naše tijelo proizvodi vitamin D prilikom izlaganja suncu i on je ključan za imunološki sistem i radi toga je preporučljivo da se ne prestanemo izlagati suncu, ali da to radimo postepeno kako bi se koža navikla na sunčeve zrake. Ako tokom izlaganja suncu primjetite znakove alergije, sklonite se što prije.
Izbjegavajte jako sunce
Iako je ljeto i volimo provoditi vrijeme na plaži, neophodno je obratiti pažnju na količinu zračenja u popodnevnim satima. Izbjegavajte duže izlaganje suncu od 10 do 16 satii pazite da niste na suncu duže od 15 minuta bez zaštite jer je to vrijeme najjačeg djelovanja sunčevih zraka.
Koristite visoki zaštitni faktor
Podsjetimo se kako umjereno izlaganje suncu ipak ima djelotvoran efekat na organizam. Zato je neophodno zaštiti kožu kvalitetnim proizvodima u kojima je izražena UVA i UVB zaštita koja po mogućnosti sadrži vitamine A, B i E.
Oprezno s kozmetikom
Fotosenzitivnost često može nastati i nakon upotrebe lijekova, određenih sapuna, šampona, parfema ili dezodoransa. Kada je riječ o kozmetici, izbjegavajte korištenje kozmetike koja sadrži AHA i BHA kiseline, salicilnu kiselinu i retinole. Također, prije izlaganja suncu, nisupoželjni hemijskih pilinzi, mikrodermoabrazije i slični kozmetički tretmani. Prilikom kupovine proizvoda bilo da se radi o kozmetici ili lijekovima, svakako se informišite kod doktora ili farmaceuta o osobinama proizvoda i da li ima fototoksično djelovanje.
Prilagodite prehranu
Već smo spomenuli koliko je prehrana važna za jačanje imunološkog sistema . Isto vrijedi i zapružanje dodatne zaštite koži. U ovom periodu povećajte unos namirnica koje sadrže:
Vitamin A – istraživanja su pokazala kako povećan unos vitamina A smanjuje rizik od pojave opekotina i alergija na sunce. Betakaroten, koji je prekursor vitamina A, možete se pronaći u dinji, kajsiji, lubenici, mrkvi i paradajzu. Mali savjet, koristite više sokove od povrća i pasirano voće nego rezano voće i povrće, zato što će tako organizam lakše apsorbirati i iskoristiti beta-karoten.
B kompleks – je skupina vitamina potrebnih za zdravlje kože, a namirnice koje ga sadrže su: čitavo zrno pšenice, grašak, pšenične klice, grah, kikiriki i meso.
Vitamin C je antioksidans koji pomaže u zaštitnom djelovanju karotena na kožu tesmanjuje rizik od pojave melanoma. Vitamin C sadrži paprika, kupus, limun, naranča, mandarina, grejp i drugo sezonsko voće. Zdravoj odrasloj osobi preporučuje se dnevni unos od 80 mg vitamina C. Ako niste znali, unos putem namirnica, kao što su kakao, zeleni čaj, soja, bobičasto voće, šljive, jabuke, breskve i dr., također pomaže zaštiti stanica kože od UV-zračenja.
Salveo CEE
