Hranjenje novorođenčeta – temelj za daljnji djetetov razvoj
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Kada u dom stigne beba javlja se mnoštvo pitanja na koja imamo po nekoliko različitih odgovora.
Jedno od prvih pitanja koje se javlja u vezi je sa dojenjem i načinom ishrane novorođenčeta.
Odluka o načinu ishrane djeteta je individualna i temelji se na ličnom izboru i zdravstvenom stanju majke i djeteta.
Preporučuje se uspostavljanje dojenje kao primarnog oblika ishrane, a učestali modeli ishrane djeteta do 6 mjeseci starosti su isključivo dojenje, dojenje uz dohranu preko flašice i ishrana preko flašice
No, nevezano za odabrani način ishrane dojenčeta, sam čin hranjenja ima uticaj na djetetov emocionalni, oralni i jezični razvoj.
Položaj djeteta
Uspostavljanje pravilnog položaja dojenčeta kod hranjenja može biti pravi izazov, ali kada ga postignemo javljaju se mnoge dobrobiti za dojenče i mamu koja hrani dijete.
U najranijoj dobi važno je postići, neovisno hranite li dijete u ležećem položaju, položaju kolijevke ili položaju nogometne lopte, da djetetovo uho, vrat i kuk budu u istoj ravni.
Razmak od 20-30 cm između vašeg i lica vašeg novorođenčeta omogućava bebi fokusiranje na lice i ostvarivanje prvih komunikacijskih izmjena roditelj-beba.
Kako vaše dojenče raste mijenja se i položaj tokom hranjenja od ležećeg do nagnutog pod uglom od 30-90 stepeni, naravno prilagođeno djetetovoj dobi i stepenu motoričkog razvoja.
Uspravniji položaj tokom hranjenja, posebno kod hranjenja na flašicu, pokazao je da smanjuje pojavu infekcije disajnih puteva, učestalost upala srednjeg uha, a samim tim i upotrebu antibiotika kod djece.
Zašto položaj ima uticaj na zdravlje?
U dobi od 4-6 mjeseci dolazi do promjene položaja dušnika kod beba i razvoja ždrijela. Dušnik se počinje spuštati niže u vratu čime omogućava djetetu početak razvoja govora i brbljanja uz svjesnu proizvodnju glasa.
Ali, zbog nedovoljnog zatvaranja epiglotisa (prepreke koja onemogućava prolaz hrane prema plućima) dolazi do aspiracija tekućine u pluća što rezultira infekcijom disajnih puteva.
Ako pažljivo pratite ponašanje vaše bebe primijetit ćete da se ono u ovom periodu počinje češće nakašljavati. To se može javiti zbog anatomskih promjena kod djeteta, a ne nužno zbog pojave prehlade ili infekcije.
Također, u ležećem položaju hrana se može dulje zadržavati u ustima, prilaziti nosnoj šupljini, a samim tim i pogodovati razvoju bakterija koje uzrokuju infekcije gornjih disajnih puteva (upala uha).
Ako dođe do infekcije javlja se i prisutnost sekreta u dječijem nosiću koji može uzrokovati nelagodu kod dojenčeta, ali i teškoće sa hranjenjem jer je djetetu otežano disanje tokom samog akta gutanja i hranjenja.
Istraživanja su pokazala kako se pomenute teškoće mogu reducirati aspiracijom nosića, te odgovarajućom primjenom izotoničnih otopina.
Naravno, ako dođe do ove situacije preporučuje se savjetovati s vašim ljekarom ili farmaceutom o najboljoj opciji higijene nosa za vaše dijete.
Dude, flašice, dojenje, sisanje palca i oralni razvoj
Razvoj oro-facijalne muskulature djeteta počinje od najranije dobi i to upravo hranjenjem.
Poznato je da dojenje na prirodan način jača jezik, usnice i vilicu čime se postiže preduslov za lakši prelaz na prehranu kašicama i čvrstom hranom, kao i za lakši razvoj govora.
Refleks sisanja kod dojenčadi je prisutan do 12 mjeseca života što je vidljivo kroz sisanje palca i korištenje dude varalice.
Dugotrajnim sisanjem palca i dude varalice može doći do deformacije zubi i oralne šupljine što može uzrokovati otvoren zagriz koji je povezan s artikulacijskim teškoćama i mogućim estetskim posljedicama.
Kao što je već pomenuto, pojedina djeca hrane se preko flašice. Flašice kao takve ne zahtijevaju zreli refleks sisanja i reduciraju razvoj oro-facijalne muskulature.
Kako bi se reducirao taj uticaj preporučuje se upotreba posebno oblikovanih duda koje služe kao alternativa za optimalno poticanje oro-muskulatornog razvoja.
Flašice – šta je važno?
Postizanje pravilnog akta sisanja kroz dudu je također dugotrajan postupak kao i uspostavljanje pravilnog dojenja.
Sam čin hranjenja kod novorođenčadi može biti dugotrajan, zbog čega roditelji odabiru dudu sa većim protokom hrane, čime se kod djece ne postiže adekvatan akt gutanja i jačanje oralne muskulature.
Moguće je reducirati negativne strane hranjenja kroz bočicu ukoliko se obrati pažnja na oblik dude koja se bira te odgovarajući protok hrane.
Odgovarajući volumen hrane koji prolazi kroz dudu omogućava bebi da proguta previše zraka tokom hranjenja. Samom regulacijom prolaska određenog volumena hrane kroz dudu dijete se mora prilagoditi uz postizanje adekvatnog, visokog položaja jezika koji je karakterističan za pravilno sisanje i dobru koordinaciju zalogaj/udah kod bebe.
Zato treba zapamtiti da oblik i veličina dude utiču na način sisanja djeteta, a šira duda može aktivirati mišiće dojenčeta na sličan način kao i samo dojenje.
Na kraju treba zapamtiti, nevezano uz način prehrane koji koristi vaše dojenče, tokom tih svakodnevnih trenutaka vaše dijete stvara temelje za dalji emocionalni, komunikacijski i jezično-govorni razvoj.
Ali, ako primijetite da postoje teškoće ili ste vi zabrinuti za tok hranjenja i dojenja vašeg djeteta preporučuje se kontaktirati pedijatar ili educirani stručnjak za dojenje.
O autorici teksta:
Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped, ESCF specijalista za poremećaje tečnosti govora
Certificirani terapeut Lidcombe programa za terapiju djece predškolske dobi koja mucaju.
Višegodišnje iskustvo stekla je radom u zdravstvenom sistemu gdje je djelovala u području logopedije - od pedijatrijske do neurološke populacije.
Uže područje zanimanja su joj mucanje i poremećaj tečnosti govora, disfagije i neurološki jezično-govorni poremećaji.
Trenutno je doktorant na doktorskom studiju Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu s interesom istraživanja usmjerenom prema poremećajima gutanja (disfagija) kod osoba s dijagnozom multiple skleroze.
Salveo CEE
