Međunarodni dan celijakije

Svake godine nacionalne udruge za celijakiju tokom mjeseca maja širom svijeta organizuju kampanje za podizanje svjesnosti o celijakiji, dok se 16. maja obilježava Međunarodni dan celijakije.

Cilj ove globalne inicijative je ukazati na ozbiljnost celijakije koja je autoimuna bolest i potrebu za stalnim istraživanjima te odgovarajućim tretmanima.

Prema podacima međunarodnih istraživanja, 1-2 % populacije boluje od ove bolesti, dok je 80 % oboljelih bez dijagnoze, što predstavlja veliki javnozdravstveni problem.

Karakteristike celijakije i zašto je važno pravovremeno prepoznati bolest?

Celijakija je hronična i doživotna autoimuna bolest, a javlja se kod genetski predisponiranih osoba kod kojih unos glutena dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva.

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi.

Konzumiranje namirnica koje sadrže gluten, čak i u vrlo malim količinama dovodi do snažne imune reakcije oboljelih.

Celijakija se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, zahvatiti različite organske sisteme i razlikovati se prema simptomima.

Prema kliničkoj slici razlikujemo više podtipova celijakije:

• klasični
• atipični
• tihi

Klasični podtip celijakije karakterišu tipični simptomi malapsorpcije, najlakše se prepoznaju kod najmlađih, a uključuju dijareju, steatoreju, mučninu, povraćanje, gubitak težine i slabo napredovanje u razvoju djece.

Atipični podtip celijakije karakterišu blagi gastrointestinalni simptomi bez jasnih znakova malapsorpcije ili simptomi bolesti mogu biti naizgled nepovezani.

Neki od njih su nadimanje, abdominalna bol, anemija uzrokovana nedostatkom željeza, hronični umor, herpetiformni dermatitis, periferna neuropatija, bolovi u zglobovima, amenoreja, neplodnost kod žena i mnogi drugi.

Tihi podtip je potpuni izostanak ili prisutnost minimalnih simptoma bolesti, a otkriva se probirom populacije ili traženjem bolesti unutar rizičnih grupa kod kojih su serološki testovi pozitivni i postoje promjene na crijevnim resicama.

Budući da je celijakija nasljedna bolest, trebalo bi je tražiti u prvom koljenu oboljelih osoba (majka, otac, braća, sestre) koji pripadaju rizičnim grupama za razvoj bolesti.

Nedijagnosticirana ili neliječena celijakija može dovesti do razvoja drugih hroničnih zdravstvenih stanja kao što su:

• bolesti srca
• zatajenje jetre
• neurološke bolesti
• insuficijencija gušterače ili karcinom tankog crijeva

Nadalje, istraživanja su pokazala što se kasnije bolest dijagnosticira, veća je mogućnost za razvoj još jedne autoimune bolesti.

Dijagnoza Celijakije

Dijagnoza se postavlja na temelju specifičnih kriterija, a cjelokupan dijagnostički postupak sastoji se od više koraka koji obuhvaćaju kliničku sumnju na celijakiju, serološke testove (iz krvi), biopsiju sluznice tankog crijeva, određivanje genske predispozicije HLA DQ heterodimera te pozitivan klinički odgovor na bezglutensku ishranu.

Liječenje Celijakije

Jedini lijek za oboljele od celijakije je stroga, doživotna bezglutenska dijeta, što znači da iz ishrane treba izostaviti sve što sadrži gluten, pa čak ukoliko je prisutan samo u tragovima.

Iz ishrane je potrebno izostaviti pšenicu, raž, ječam ali i zob koja može biti kontaminirana s drugim žitaricama.

Pridržavanjem bezglutenske ishrane nestaju simptomi bolesti kao i rizici za razvoj malignih i nemalignih komplikacija čime se poboljšava kvalitet života bolesnika.

Ljekar je obavezan pratiti bolesnike i savjetovati ih o bezglutenskoj ishrani, budući da je postotak oboljelih koji se pridržava stroge ishrane od 40-88%.

Provođenje stroge bezglutenske dijete težak je proces, budući da se bolesnici svakodnevno suočavaju s različitim poteškoćama kao što su:

• visoke cijene bezglutenskih proizvoda
• dvosmislene informacije o prisutnosti glutena u proizvodu
• zloupotreba naziva “bez glutena” radi promocije
• otežano sigurno konzumiranje hrane izvan vlastitog doma zbog nedostatka opreme i znanja osoblja za pripremanje obroka bez glutena u javnim kuhinjama, školama, vrtićima, studentskim menzama, restoranima, čak i bolnicama.

Zaključak

Obilježavanjem Međunarodnog dana celijakije nastoji se skrenuti pažnja na celijakiju koja se razlikuje od alergije i preosjetljivosti na gluten.

Svrha je proširiti svjesnost da je to hronična sistemska bolest koja osim na oboljelog utiče i na njegovu porodicu i prijatelje, zdravstveni sistem, proizvođače hrane, odgojno-obrazovne ustanove i općenito na cijelo društvo.

Potrebno je aktivno tražiti oboljele i smanjiti vremenski razmak od pojave simptoma do uspostavljanja dijagnoze da bi se smanjio rizik od komplikacija i da bi se na vrijeme krenulo s liječenjem.

Edukacija bolesnika, redovne kontrole, veća dostupnost i pravilno označavanje bezglutenskih proizvoda mogu poboljšati kvalitet života bolesnika i pridonijeti njegovom liječenju.

U svijetu djeluju mnoge udruge za celijakiju koje provode različite aktivnosti s ciljem povećanja znanja i svijesti o bolesti, pravilnom izboru namirnica te skrbi oboljelih.

Piše: Ivona Ferlin, mag.pharm

Reference:

https://celiac.org/about-celiac-disease/what-is-celiac-disease/

https://celiac.org/shinealightonceliac/

https://celivita.hr/medunarodni-dan-celijakije-2022/

https://hdpghp.eu/medunarodni-dan-celijakije/

https://medlineplus.gov/celiacdisease.html

https://www.aoecs.org/coeliac-disease/international-coeliac-day

/https://www.celijakija.hr/