Najčešća primijenjena Lactibiane probiotska rješenja u porodičnoj medicini
Lactibiane linija probiotika nudi naučno utemeljena rješenja za najčešće tegobe povezane sa mikrobiotom poput akutne dijareje, disbioze izazvane antibiotskom terapijom i tvrde stolice/zatvora.
Probiotici su postali značajan alat u svakodnevnoj praksi porodične medicine, s obzirom na njihovu sposobnost da unaprijede zdravlje crijeva i podrže liječenje različitih stanja. Lactibiane linija probiotika nudi naučno utemeljena rješenja za česte tegobe poput akutne dijareje, disbioze izazvane antibiotskom terapijom i opstipacije.
1. Akutna dijareja – čest problem u praksi
Akutna dijareja je jedna od najčešćih tegoba s kojima se pacijenti obraćaju ljekarima porodične medicine. Prema definiciji, akutna dijareja je nagla pojava tri ili više tečnih stolica dnevno, koja traje kraće od dvije sedmice. Prema epidemiološkim podacima, djeca mlađa od pet godina i starije osobe najosjetljivije su grupe. Virusni uzročnici, kao što su rotavirus i norovirus, su najčešći, dok bakterijske infekcije (npr. Salmonella, Escherichia coli) i paraziti (npr. Giardia lamblia) su manje česti. Također i neki lijekovi, poput antibiotika, mogu izazvati proljev. Dijareja se najčešće javlja sezonski, posebno tokom zime i proljeća, kada su virusne infekcije češće.
Liječenje zavisi od težine simptoma, a standardni tretman uključuje:
- rehidraciju (oralnu ili intravensku),
- prilagođenu ishranu,
- probiotike, koji pomažu u obnavljanju crijevne mikrobiote i skraćivanju trajanja dijareje,
- antibiotike, koji se koriste samo kod bakterijskih uzročnika, u specifičnim slučajevima i samo ukoliko postoji opravdana indikacija uz obaveznu konsultaciju ljekara (specijaliste infektologa, kliničkog mikrobiologa i porodične medicine).
U terapiji akutnog proljeva preporučujem Lactibiane Imedia. Ovaj probiotik sadrži slijedeće specifične sojeve, u dozi od 30 milijardi CFU (eng. Colony Forming Units – bakterijske ćelije koje se mogu razmnožavati i formirati koloniju)
Bifidobacterium longum LA 101
Lactobacillus helveticus LA102
Lactococcus lactis LA 103
Streptococcus termophillus LA104
koji su (kao gotov preparat) klinički dokazani u liječenju akutne dijareje, kod djece i odraslih. Oni doprinose smanjenju simptoma i prevenciji komplikacija. Dkazano je da se broj stolica smanjuje, a konzistencija stolice poboljšava već nakon prve doze Lactibiane imedia probiotika.
2. Antibiotici i poremećaj mikrobiote: primjena i uloga Lactibiane ATB
Antibiotici, iako neophodni u liječenju bakterijskih infekcija, imaju neželjene posljedice na crijevnu mikrobiotu. Iako su efikasni u eliminaciji patogenih bakterija, narušavaju ravnotežu korisnih bakterija u crijevima, jer ne djeluju selektivno, što može dovesti do određenih zdravstvenih problema. Nakon upotrebe antibiotika u trajanju od 7 dana potrebno je vrijeme do godinu dana da se crijevna mikrobiota vrati u stanje prije terapije.
Svaki antibiotik izaziva disbiozu. Disbioza je poremećaj u sastavu mikrobiote u kojem se povećava broj patogenih bakterija, što može rezultirati antibiotski asociranim proljevom, bolovima u stomaku, i sekundarnim infekcijama poput Clostridioides difficile infekcije.
Probiotici predstavljaju žive kolonije bakterija i ključni su u prevenciji i tretmanu ovih nuspojava kada se koriste adekvatno. Preporučuju se kao dodatak antibiotskoj terapiji jer pomažu u očuvanju i obnavljanju crijevne mikrobiote. U terapiji sa antibiotikom preporučen je Lactibiane ATB koji sadrži visoko koncentrirani soj:
Lacticaseiobacillus rhamnosus LA801
koji obnavlja ravnotežu mikrobiote i smanjuje rizik od proljeva. Preporučuje se uzimati probiotik najmanje 2-3 sata nakon antibiotika kako bi se izbjegla interakcija i postiglo njihovo optimalno djelovanje.
Kliničke studije potvrđuju da uzimanje probiotika tokom antibiotske terapije značajno smanjuje incidenciju nuspojava (McFarland, 2015).
3. Opstipacija u svakodnevnoj praksi ljekara porodične medicine
Opstipacija ili zatvor predstavlja izrazito prisutan problem u porodičnoj medicini. Definiše se kao otežano, rijetko ili nepotpuno pražnjenje stolice, praćeno osjećajem nelagode. Procjenjuje se da do 20% populacije pati od ovog poremećaja, s većom prevalencijom kod starijih osoba, trudnica, kao i pacijenata sa smanjenom fizičkom aktivnošću ili neadekvatnom ishranom.
Standardni tretman uključuje:
- povećan unos vlakana i tečnosti,
- redovnu fizičku aktivnost,
- primjenu probiotika ili laksativa u težim slučajevima.
Probiotici igraju značajnu ulogu u tretmanu opstipacije. Kod problema opstipacije preporučujem Lactibiane Reference koji sadrži slijedeće sojeve u dozi od 10 milijardi CFU:
Bifidobacterium longum LA 101
Lactobacillus helveticus LA102
Lactococcus lactis LA 103
Streptococcus termophillus LA104
koji dokazano poboljšavaju pokretljivost crijeva i olakšavaju pražnjenje stolice.
Dugotrajna upotreba ovog probiotika može smanjiti potrebu za laksativima i doprinijeti boljoj kvaliteti života pacijenata. Studije pokazuju da upotreba probiotika kod pacijenata s opstipacijom značajno povećava frekvenciju stolica (Dimidi et al., 2014).
Primjena probiotika, poput proizvoda iz Lactibiane linije, nudi sigurno i efikasno rješenje za česte probleme poput dijareje, disbioze i opstipacije. Njihova upotreba, uz savjet ljekara, može značajno unaprijediti oporavak i kvalitet života pacijenata.
Reference
1. McFarland LV. Antibiotic-associated diarrhea: epidemiology, trends and treatment. Future Microbiology. 2015;10(8):1231-1245.
2. Dimidi E, Christodoulides S, Scott SM, Whelan K. Probiotics in the management of functional bowel disorders. Nutrients. 2014;6(11):5095-5124.
3. Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, et al. European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Paediatric Infectious Diseases evidence-based guidelines for the management of acute gastroenteritis in children in Europe: update 2014. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition. 2014;59(1):132-152.
Amela Behmen-Vinčević, spec obiteljske/porodične medicine, JUDZ KS
Salveo CEE
