Koja je razlika između intolerancije na gluten i celijakije?
Piše: Melissa Kuralić, mag. pharm.
Pšenica je, uz rižu i kukuruz, najvažnija žitarica na svijetu.
Ljudima je poznata već više od 10 000 godina kada se pojavila u jugoistočnoj Aziji, a njeno uzgajanje označava početke agrikulture.
Lako se uzgaja, ima visoku sposobnost prinosa, a svoj status zaradila je i sposobnošću da se od nje pravi tijesto čime je omogućena proizvodnja obilja prehrambenih proizvoda među kojima prednjače hljeb i tjestenina.
Zbog pojedinih proteina koje sadrži, a koji grade mrežu u prostoru, pšenično tijesto je visokoelastično i prijatnog je okusa.
Takva se prostorna mreža naziva gluten.
Koja je uloga glutena?
Gluten predstavlja mješavinu rezervnih proteina pšenice koji zauzimaju čak 85-90% proteinskog sadržaja zrna.
U pšeničnim zrnima najveći udio glutena zauzimaju vodonetopivi glijadini i glutenin koji se zajedno zovu prolamini.
Naime, u istraživanjima se pokazalo da zbog svoje tipične aminkiselinske strukture, oni promoviraju oštećenje sluznice probavnoga trakta te time izazivaju imunološki odgovor organizma.
Je li gluten uvijek loš?
Glutenska mreža i njezine funkcije važne su za određivanje kvalitete hljeba, tijesta, kolača, i ostalih prehrambenih proizvoda na bazi pšenice.
Gluten je termostabilan, ponaša se kao vezivno sredstvo te se često koristi kao aditiv za poboljšanje teksture, okusa i zadržavanje vlage.
Imajući to u vidu, daju se prepoznati i manje očigledne uloge glutena u mesnoj, ribljoj i slastičarskoj industriji obzirom da se on dodaje u gotovo sve vrste hrane kako bi joj se poboljšale senzorne osobine, a prisutan je i u farmaceutskoj industriji.
Veći dio proteinske strukture glutena zauzimaju prolini i glutamini, aminokiseline koje većina proteaza ne može pocijepati, a što je razlog nastajanja kompaktnih struktura bogatih prolinom koje kasnije mogu učestvovati u imunološkim reakcijama posredovanim T-ćelijama vezanim za razvoj celijakije.
Utvrđeno je da razne sekvence iz α, γ i ω glijadina, kao i iz glutenina, aktiviraju celijakiju.
Koji se poremećaji vežu uz gluten?
Poremećaji povezani s glutenom se prema patofiziološkom mehanizmu nastanka dijele u tri velike kategorije.
- autoimune bolesti: celijakija, dermatitis herpetiformis i glutenska ataksija
- alergije
- necelijakijska preosjetljivost na gluten
Svim navedenim stanjima zajedničko je da se simptomi javljaju, ovisno o stanju, nekoliko minuta do dana nakon konzumacije glutena te da se prelaskom na dijetu bez glutena ti simptomi povlače i to je prva osnova terapije.
Koja je razlika između intolerancije na gluten i celijakije?
Celijakija je autoimuna enteropatija, koja nastaje kod genetski predisponiranih osoba, a povezana je s ingestijom glutena.
Bolest zahvata sluznicu tankog crijeva, uglavnom duodenuma i jejunuma.
Dolazi do atrofije crijevnih resica i povećanja intraepitelnih limfocita.
Autoimuno porijeklo celijakije očituje se prisustvom auto-antitijela, posebno tkivne anti-transglutaminaze (anti-tTg) i antiendomizijskih antitijela (EMA).
Među genetskim faktorima povezanim s pojavom bolesti, ističe se kompleks gena HLA molekule klase II.
Češće se javlja kod žena.
Klasični simptomi u dječjoj dobi javljaju se nakon prestanka dojenja i uvođenja žitarica u prehranu:
- slabije dobijanje na težini
- blijedilo
- nezainteresovanost
- nezadovoljstvo
- gubitak apetita i mišićne mase
- generalizirana hipotonija i distenzija abdomena praćena učestalim, obilnim, masnim stolicama.
Mogu se javiti opstipacija ili rektalni prolaps.
U starije djece javlja se sideropenična anemija, rahitis, niski rast ili zakašnjeli pubertet, dok su u odrasloj dobi prisutni hronični proljev, gubitak na tjelesnoj masi, glositis, anemija, osteoporoza, neurološki i psihijatrijski simptomi i neplodnost.
Necelijakijska preosjetljivost na gluten nije autoimunog niti alergijskog porijekla.
Žene i osobe mlađe životne dobi rizične su skupine za ovaj oblik preosjetljivosti na gluten.
Početak patološkog procesa uglavnom uključuje izloženost crijevnog epitela hrani koja sadrži gluten, što dovodi do imunološki, odnosno neimunološki posredovanih reakcija u organizmu.
Poremećaj crijevne flore također se smatra faktorom važnim za nastanak necelijakijske preosjetljivosti na gluten.
Uobičajeni simptomi su nadutost, bolovi u stomaku i epigastriju, proljev ili konstipacija, umor, glavobolja, tjeskoba.
Kako otkriti celijakiju?
Danas su gluten i njegove loše strane sve aktuelnija tema.
Dijagnosticirati poremećaje vezane za gluten moguće je kliničkim, alergijskim i histološkim testovima, a na tržištu je dostupan i kućni test za dijagnosticiranje celijakije kojim se može provjeriti treba li pacijentu veća zdravstvena pažnja ukoliko primijeti neke od simptoma celijakije.
Literatura:
1. Biesiekierski JR. What is gluten?: What is gluten? J Gastroenterol Hepatol. 2017 Mar;32:78–81.
2. https://www.celijakija.hr/ (pristupljeno 4.2.2023.)
3. Igbinedion SO, Ansari J, Vasikaran A, Gavins F, Jordan P, Boktor M et al. Non- celiac gluten sensitivity: all wheat attack is not celiac. World J Gastroenterol. 2017;23(40):7201-10.
4. Mišak Z. Gluten u prehrani:uzrok celijakije ili nešto više. Pediatr Croat. 2014;58(supl 1):175-9
5. Rogar, J. (2018). 'Bezglutenska prehrana', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, citirano: 24.01.2023., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:490223
6. Roszkowska A, Pawlicka M, Mroczek A, Bałabuszek K, Nieradko-Iwanicka B. NonCeliac Gluten Sensitivity: A Review. Medicina (Mex). 2019 May 28;55(6):222
Salveo CEE
